Fudbalski nostalgičari sigurno se sećaju slavnih nastupa Jugoslavije na Svetskim prvenstvima. Poslednji put kada su „plavi“ nastupili na najvećoj fudbalskoj sceni bilo je u Francuskoj 1998. godine, kada su za reprezentaciju igrali Savo Milošević, Predrag Mijatović, Siniša Mihajlović i tada mladi Dejan Stanković, pod vođstvom selektora Slobodana Santrača.
Jugoslavija je završila sa istim brojem bodova kao Nemačka i plasirala se iz Grupe F, pobedivši SAD u poslednjoj utakmici grupne faze, pre nego što je tesno poražena od Holandije u osmini finala.
Hrvatska je dobila svoju nacionalnu reprezentaciju nakon proglašenja nezavisnosti od Jugoslavije 1991. godine, zajedno sa Slovenijom, a na Svetskom prvenstvu 1998. osvojila je treće mesto, dok je napadač Davor Šuker osvojio Zlatnu kopačku.
Međutim, osam godina ranije, na Svetskom prvenstvu 1990. godine, Hrvati su bili deo reprezentacije Jugoslavije, zajedno sa igračima iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije, Crne Gore i Srbije.
Jugoslavija je tog leta u Italiji stigla do četvrtfinala Svetskog prvenstva, ali je eliminisana nakon izvođenja penala od aktuelnog šampiona Argentine.
Ali šta ako bi Jugoslavija i danas postojala? Kako bi izgledao njen tim za Mundijal 2026. godine?
GOLMANI
Jan Oblak iz Atletiko Madrida jedan je od najboljih golmana na svetu i gotovo sigurno bi nosio dres sa brojem jedan. Ipak, imao bi ozbiljnu konkurenciju u Vanji Milinkoviću-Saviću iz Torina i Stoletu Dimitrievskom.
ODBRANA
Iako se često smatra „slabijom karikom“, odbrambena linija je daleko od slabe. Joško Gvardiol (Mančester Siti) je svetska zvezda, a tu su i Josip Stanišić (Bajern Minhen), Strahinja Pavlović (Milan), Nikola Milenković (Notingem Forest), Sead Kolašinac (Atalanta), Jaka Bijol (Lids), Marin Pongračić (Fiorentina) i Amar Dedić (Benfika).
VEZNI RED
Osvajač Zlatne lopte Luka Modrić možda ima 40 godina, ali zvezda Milana i dalje je igrač vrhunske klase i nalazi se u sastavu Hrvatske za Svetsko prvenstvo 2026. godine. Uz njega bi igrali njegovi sunarodnici Mateo Kovačić (Mančester Siti), Mario Pašalić (Atalanta), Nikola Vlašić (Torino), a iz Srbije bi u reprezentaciji bili Sergej Milinković-Savić (Al Hilal), Nemanja Gudelj (Sevilja) i Saša Lukić (Fulam) i Elif Elmas (RB Lajpcig).
NAPAD
Današnja Jugoslavija imala bi mnogo opcija u napadu. Benjamin Šeško iz Mančester junajteda (Slovenija) bio bi glavni adut u špicu, iako bi se i 40-godišnji veteran iz Bosne i Hercegovine, Edin Džeko (Šalke), borio za mesto u startnih 11.
Zvezda Juventusa Dušan Vlahović (Srbija) predstavlja još jednu opciju na poziciji centarfora, kao i dvojica najpotcenjenijih napadača La Lige: Vedat Murići (Kosovo) iz Majorke i Ante Budimir (Hrvatska) iz Osasune. Njih dvojica su ove sezone zajedno postigli 40 golova u španskoj Primeri.
Andrej Kramarić (Hrvatska) iz Hofenhajma i 37-godišnji krilni napadač PSV-a Ivan Perišić (Hrvatska) upotpunjuju napadački deo tima.

Leave a Reply